Zašto KCUS nema izolatorij: Gdje je 200.000 KM koje su 2014. izdvojene za njegovo opremanje

Kategorija: Klix.ba

Prilikom nedavnog istraživanja gdje bi naša zemlja smjestila pacijente u slučaju potvrde koronavirusa, došli smo do saznanja da najveća bolnica u BiH ne bi imala mjesta za zaražene. Kako su nam kazali, izolatorija nema, ali ni mjesta za zaražene koronavirusom među hospitaliziranim pacijentima s drugim dijagnozama, što su, napominju, preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

Međutim, do prije pet godina postojala je barem ideja o izolatoriju o kojem se danas ne govori mnogo. Naime, kao jednu od mjera prevencije i kontrole ebole u našoj zemlji, Vlada Federacije BiH 2014. godine hitno je izdvojila 200.000 KM budžetskih sredstava za opremanje izolatorija u kliničkim centrima u FBiH, primarno na KCUS-u (dokument u nastavku).

Od ovih sredstava trebalo je opremiti izolovane prostorije u koje bi se mogli smjestiti pacijenti sa sumnjom ili potvrdom zarazne infekcije poput koronavirusa ili tadašnje ebole, a gdje bi se vršili pregledi, dijagnostika i dalji tretman.

Foto: Arhiv Vlada FBiHFoto: Arhiv Vlada FBiH

Iz KCUS-a nam govore da je za potrebe izolatorija bila predviđena nekadašnja Dnevna bolnica Klinike za psihijatriju. Međutim, sadašnja uprava sarajevske bolnice nije mnogo upućena u aktivnosti nadležnih na KCUS-u prije pet godina.

Rusmir Baljić, šef Klinike za infektivne bolesti KCUS-a govori nam da odgovore na pitanje gdje je uložen novac planiran za opremanje izolatorija pronađemo kod bivše šefice klinike kojom on trenutno upravlja, odnošno tadašnjeg menadžmenta KCUS-a koji je vodio projekt izgradnje izolatorija i nabavke opreme. Inače, u periodu kada je postajala opasnost od širenja ebole na čelu Klinike za infektivne bolesti KCUS-a bila je Nada Koluder – Ćimić.

„Prema informacijama od kolega sa Klinike, koji su bili uključeni u sam projekt, izolatoriji nikada nije doveden do kraja niti je mogao biti stavljen u funkciju. Za potrebe izolatorija je predviđena nekadašnja Dnevna bolnica Klinike za psihijatriju, a od radova je izvršena izmjena vanjskih otvora i pregrađivanje prostora“

Baljić ponavlja da osobe koje su bile na rukovodećim pozicijama Klinike za infektivne bolesti i KCUS-a trebaju dati podatke o iznosu i načinu utroška sredstava planiranih za opremanje izolatorija.

„Vjerovatni razlog zbog čega izgradnja nije završena je taj da se relativno kasno krenulo u njegovu pripremu. Epidemija ebole je počela u martu 2014. godine. Prve pripreme za pravljenje izolatorija su krenule krajem oktobra 2014., a već početkom 2015. značajno opada broj novih slučajeva u Africi. U BiH nije bio registrovan niti jedan sumnjivi ili potvrđeni slučaj ebola infekcije, što je moguće vodilo nekadašnje rukovodioce da odustanu od nastavka projekta. Oprema koja je tada nabavljena, a dio se koristi ili je na raspolaganju i danas, su jedan respirator, monitor vitalnih parametara te oko 130 kompleta zaštitnih odijela. Kako odijela nisu korištena, sada su nam na raspolaganju za eventualnu pojavu korona infekcije“, ističe Baljić.

Uslijed zabrinutosti zbog svakodnevnog drastičnog povećanja oboljelih od koronavirusa kojim su do sada zaražene 64.000 ljudi širom svijeta, Krizni štab Kantona Sarajevo usvojio je zaključak da se urgentno pronađe adekvatan prostor koji bi ispunjavao uslove izolatorija.

Predloženo je da se izolatorij formira u krugu Opće bolnice „Prim dr. Abdulah Nakaš“ u prostorijama koje koristi VSTV, a koje su u vlasništvu Ministarstva odbrane BiH. Alternativni prijedlog je izgradnja privremenog objekta u krugu Kasarne Rajlovac. KCUS je također ponudio svoj protor koji trenutno koristi KJU „Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba“.

Zasigurno je da će novi projekti iziskivati i nova novčana sredstva. U međuvremnu, dok čekamo odgovor finansijskih službi Federalnog ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo FBiH o utrošku već ranije izdvojenih sredstava za izolatorij, ostaje misterija gdje je usmjereno 200.000 KM iz 2014. godine.

Share This Post

Loading...