Testiranje PISA-e kao šamar bh. obrazovanju: Potrebno je „zasukati rukave“

Kategorija: Klix.ba

Rezultati PISA testova transparentan su uvid u trenutnu situaciju po pitanju obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Naša država zauzela je 62. mjesto od sveukupno 79. pozicija. Daleko je od Kine i Singapura koji zauzimaju prvo i drugo mjesto na listi.

Sjajni rezultati nisu očekivani, 62. mjesto nam treba biti nauk

Sve ovo sa sobom donosi mnoštvo pitanja. Prije svega, zašto su rezultati ovako porazni? Kakvu ulogu u svemu igraju vlast, a zatim i nastavnici? I naposljetku, šta trebamo mijenjati kako bi se pomjerili sa 62. pozicije na kojoj nesigurno stojimo?

Iako rezultati nisu idealni, ne treba ih posmatrati na negativan način, mišljenja je Vedran Zubić, inženjer geodezije i profesor geografije koji predaje u Gimnaziji Dobrinja u Sarajevu. Naprotiv, ovakvo nešto treba nam biti nauk i motivacija da počnemo raditi kako bi krenuli prema naprijed.

„Teško je reći da ovo nije očekivano. Imamo taksativno i kvanitativno obrazovanje, nemamo nikakvu kondiciju i nemamo nikakav kvalitet. Evidentno je da smo mi u nekoj staroj fazi učenja, retrogradnog učenja koje ne daje adekvatnu primjenu, odnosno to znanje koje stječemo ne daje adekvatnu primjenu. Da su bili neki testovi iz kvantiteta znanja bilo koje znanosti sigurno bi naša djeca ostvarila mnogo bolje rezultate“, ističe Zubić na početku razgovora.

Naš sagovornik Zubić ponovo ističe kako ovo ne treba gledati kao poraz, već kao zvijezdu vodilju u kojem smjeru trebamo ići i koje greške ne smijemo ponavljati. Dakle, ponavlja profesor, ovo nije numerička kazna već prilika da unaprijedimo ono što radimo i samim time budemo kompaktibilni sa onim što se radi u Evropi.

Direktor OŠ „Malta“ i nastavnik historije Asmir Hasičić prokomentarisao je kako sjajni rezultati svakako nisu očekivani. Dodaje kako mu je već od ranije poznato kako su druge države koje su prolazile kroz ovakva testiranja doživljavale kulturološki šok kada bi dobile rezultate.

„Mi smo očekivali da će naši biti poražavajući, s obzirom da su naše reforme obrazovanja od 2003. pa do sada svodile uglavnom na to neko uljepšavanje već postojećeg sistema i nije bilo nikakve reforme koja bi bila stvarno temeljita. To je više bilo uljepšavanje postojećeg sistema i pravljenje određenih korekcija“, objašnjava nam Hasičić.

Znalo se, kažu, kako će jednog dana stići sistem koji će da testira koliko su naša djeca funkcionalno pismena, odnosno koliko to znanje koje su stekli mogu primijeniti u svakodnevnici.

„Naši učenici nisu mogli izaći u susret tim izazovima, jer ako uzmemo npr. prirodne znanosti ili šturo usvajanje činjeničnih znanja bez ikakvog dodatnog pojašnjenja zašto je to nešto važno znati, naravno da će PISA testiranje pokazati u prirodnim znanostima najteže rezultate“, govori Hasičić.

Kojim putem do poboljšanja sistema obrazovanja?

„No, međutim morat ćemo puno više ulagati u nauku ukoliko želimo da ti rezultati budu bolji. Često se kompariramo sa Finskom i Švicarskom, a zaboravljamo koliko oni ustvari ulažu u znanost, a koliko mi. Vjerujte, koliko ulažemo u znanost, ja sam još i zadovoljan rezultatima koje smo postigli“, objašnjava Zubić.

Puno se više moraju slušati ljudi iz prakse, navodi Zubić. Ne može se razgovarati sa onima koji „nikad kredu u ruku nisu uzeli“, dodaje.

„Praksa je ta koja nam može ponuditi rješenja. Svakako i investicija u praksu. Ubjeđen sam da osim naobrazbe učenika moramo puno uložiti i u naobrazbu nastavnika i profesora. Mislim da profesori moraju proći dodatne edukacije, čak ne bi bilo loše ni da jedni druge nešto uče. A svakako da sredstva za znanost moraju biti veća“, kaže.

Pozitivno je to što su učenici pokazali bolje rezultate iz matematike, ističe Hasičić.

„Opet, slažem se sa kolegom Zubićem, ovo nam treba biti opomena za dalji rad. Kao primjer možemo uzeti zemlje poput Estonije i Finske, koje su također dobile ovakvo upozorenje i iskoristile ga na najbolji mogući način. PISA je i njima, može se reći, udarila šamar. One su tada ozbiljno zasukale rukave i krenule reformisati svoje obrazovanje. Tada su napravile obrazovni sistem koji je među najboljima u svijetu“, priča.

Ovo je dobro upozorenje svim nivoima vlasti u zemlji, a na kantonalnim ministarstvima je najveća odgovornost i od njih se očekuje da „zasuću rukave“ i ozbiljno krenu u reformu i poprave trenutnu situaciju, mišljenja je Hasičić.

Hasičić naposljetku komentariše i ulogu nastavnika u cijeloj priči. Slaže se kako je i njima, kao i učenicima, potreban vid edukacije.

„Evo vidite ovaj štrajk u Hrvatskoj. Nastavnicima, bez obzira na njihovu želju i entuzijazam, nedostaje sistemske podrške. Mi nemamo ozbiljne edukacije, nemamo priliku da prolazimo kroz modernije edukacije koje bi im pomogle da izađu na kraj sa ovakvim stvarima. Tako da se jako malo s te strane ulaže u obrazovanje. S druge strane, tenderi za javne nabavke, tačnije vezano za obrazovanje nastavnika padaju. Da li zato što nisu dobro sročeni, da li jer se niko ne javi…“, govori na koncu.

Nastavnici su spremni, ali politika do sad nije našla razumijevanja za to uloži neki ozbiljniji novac za edukacije nastavnika, zaključio je Hasičić.

Share This Post

Loading...