Mirko Šarović za „Avaz“: Razgovarao sam s Dodikom, bilo je i poziva da uđemo u vlast

Neoprostivo je da Parlament BiH ne radi, kaže u intervjuu za “Dnevni avaz” ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović

Ruku na srce, njemu se nerad ne može pripisati. Dok se vode (i ne vode) borbe o formiranju vlasti na državnom nivou, Šarović radi posao za koji je u mandatu koji je iza njega dobivao uglavnom visoke i pozitivne ocjene. Uvjeren je zato da Parlament mora raditi da bi mnogobrojni procesi u zemlji bili pokrenuti s mrtve tačke.

– Zalažem se da Parlament oslobodimo utjecaja političkih faktora koji vode bitku oko formiranja izvršne vlasti na državnom nivou, prije svega Vijeća ministara. Na neki način je Parlament uvučen u tu igru, po meni, nepotrebno. Mislim da Predstavnički dom, prije svega, treba da radi svoj dio posla. Svi smo preuzeli mandate, većina prima plaću i barem ključne stvari od interesa za građane treba razmatrati. Prije svega, bezbrojne finansijske aranžmane od milijardu eura, mislim da je toliko na čekanju projekata i za Republiku Srpsku i za Federaciju. Neoprostivo je da Parlament ne radi. On treba da izvršava svoju ulogu, a neka politički lideri nezavisno i od Parlamenta i od Vijeća ministara pregovaraju i pokušaju naći dogovor za formiranje nove izvršne vlasti. Niko im ne brani, niko im ne smeta u tome, ali ne mogu i ne smiju Vijeće ministara i Parlament uvlačiti u spiralu, u igru, koja mora da prestane. Zalažem se, jednostavno rečeno, da Parlament funkcionira barem minimalno koliko je potrebno za privredu zemlje, za građane. A lideri stranaka neka mimo Parlamenta pregovaraju o drugim pitanjima.

Smatrate, dakle, da je odgovornost za aktuelno stanje u zemlji, zastoje, na liderima stranaka koje čine rukovodstvo Parlamenta (SDA, HDZ BiH i SNSD)? 

– Tako je. U više sam navrata rekao da, ako oni ne žele dogovor, mi trebamo pokrenuti inicijativu, naći 22 poslanika koji mogu dići ruku za budžet BiH za iduću godinu. Da taj budžet prođe ovo Vijeće ministara, da prođe Predsjedništvo da dođe u Parlament i da Parlament budžet izglasa. Smatram da spremnost za takvo nešto mora da postoji. 

Jesu li Vas pozivali da budete dio parlamentarne većine, jer očigledno ova situacija sa SNSD-om i strankama iz Federacije ne funkcionira?

– Pa, bilo je poziva. Možda ne bih bio dovoljno otvoren prema vama da kažem da nije bilo. Ali, da budem još otvoreniji, nekada sam i ja imao inicijativu da se nađem s nekim političkim faktorima iz RS. Moram to priznati, želio sam da vidim njihovo raspoloženje, da ne budemo zarobljenici, taoci cijelog ovog procesa i da vidimo koji je izlaz. Prirodno je, rekao bih, legitimno da tako postupim. Ali razgovarali smo i sa strankama čije je sjedište u FBiH. Svako to vidi na svoj način, nismo se doticali ANP-a, odmah da vam kažem, pričali smo o drugim stvarima, o potrebi da Parlament radi, to je bila osnovna tema.

S kim ste razgovarali?

– Skoro sa svim strankama. Imao sam nedavno i razgovor s Dodikom. Doticali smo se mnogih tema, sa svima sam razgovarao o potrebi deblokade Parlamenta, s nekima samo o tome… S članovima SNSD-a, DNS-a, PDP-a… To su razgovori koji još traju i trajat će dok je ova kriza. Hoće li doći zaista do neke značajnije inicijative i pregovora, vidjet ćemo narednih dana. 

U čemu je tajna SDS-a? Jasno je da ste dijelu javnosti i političara prihvatljiviji od, recimo, SNSD-a iako znamo da imate skoro identične stavove o ključnom pitanju u vezi s putem BiH u NATO – ANP-u?

– Možda je razlika u tome što mi smatramo da je danas najvažnije voditi normalnu, životnu politiku, koja prihvata realnost, prije svega, Dejtonski sporazum, entitete. Mi smatramo da je budućnost u relaksiranju, a ne kompliciranju odnosa, u ekonomiji, stabilizaciji cijele zemlje, a prije svega RS. Mi smo protiv avanturističkih poteza, koliko god se neki od njih intimno dopadao. Ali, ako se ne dopada drugima i trećima u zemlji, onda ništa. Ne mislim da bi bilo mudro da sada prvo raspakujemo Dejton, da govorimo o trećem entitetu, nekim strateškim dokumentima, koje bi vjerovatno uzburkale strasti. SDS smatra da je Dejtonski sporazum dovoljno dobar okvir za, nadamo se, sve, a prije svega RS. Sve drugo bilo bi opasna avantura i ne trebamo da forsiramo takvu vrstu politike. Možda je razlika između SNSD-a i nas i u tome da i građani u jednom dijelu zemlje vide taj naš normalniji i racionalniji pristup. Nekima se možda ne sviđa o čemu ja pričam, ali ja to kažem na način koji ljudi razumiju, i poštuju to što kažem. 

Da ste sada Vi na mjestu Milorada Dodika, kao treći koalicioni partner, kako biste odgovorili na uvjet SDA za formiranje vlasti – usvajanje ANP-a?

Mi smo svako nastojanje da taj dokument prođe u Vijeću ministara odbacili, smatrajući da je to pitanje nove parlamentarne većine. Postoje oni koji sada pregovaraju oko vlasti, neka se dogovore oko ovog dokumenta. Mi smo jasno rekli „ne“. 

Niti odlučujemo o stranim sudijama niti o tome hoće li BiH biti republika 

Kako komentirate najnoviji uvjet SNSD-a za formiranje vlasti, odnosno izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH?

– Mislim da to neće dovesti do rješenja, a ovo oko sudija je izbačeno u javnost da se o tome priča nekoliko dana. Šanse za to su nikakve. To je lansirano u nedostatku drugih, ozbiljnijih ideja. Ja mislim, a to sam govorio i ranije, da su strane sudije u Ustavnom sudu trebale da odu prije više godina, to je stav i SDS-a i SNSD-a. Ali o tome ne odlučujemo samo mi. Mi smo još 2016. godine sa SNSD-om podnosili zahtjev, ali ih njihov ključni koalicioni partner HDZ BiH nije podržao.

Deklaracija SDA je izazvala žustre reakcije u RS. Šta Vas je prepalo u tom stranačkom dokumentu? 

– Mene ništa, ali sam bio začuđen da je jedna politička opcija uopće posegnula za takvim dokumentom, koji vjerovatno ima svoju publiku u jednom dijelu BiH. Ali ratovalo se upravo zbog ovakvih pitanja i to je samo dolijevanje ulja na vatru i neće doprinijeti stabilnosti. Zbog toga sam rekao da je to samo zauzimanje pozicije, da se neko instalira kao stranka koja to zagovara, a svi drugi šute, jer u FBiH ne mogu da kažu da su protiv ove deklaracije, ali neće je ni javno podržati. Sad je sužen manevarski prostor koji je sada ostao samo za SDA. To je po meni ključ izlaska s ovim dokumentom. Objektivno, od toga nema ništa, osim što imamo lošiju klimu i ambijent življenja u BiH nakon toga.

Postrojavanje Žandarmenije izazvalo je oštre reakcije u FBiH. Kako komentirate taj potez? 

– Već sam rekao da političari, predsjednik RS, član Predsjedništva BiH, ne trebaju postrojavati policiju. To treba raditi ministar unutrašnjih poslova. Mislim da članu Predsjedništva nije mjesto gdje se postrojava policija, to je zadatak drugih.

Možemo li očekivati Vaš povratak u Predsjedništvo? 

– Ne razmišljam o tome. Mnogo je izazova pred nama, to je prioritet. Iznenadili ste me ovim pitanjem. Ja, zaista, razmišljam samo do oktobra iduće godine.

Šta možemo očekivati kada je riječ o izvozu u narednom periodu? 

– Mislim da će neke naše kompanije koje se bave preradom pilećeg mesa izaći na okolna tržišta. To je mnogo važnije. Važnije je da izvozimo prerađevine nego da izvozimo svježe meso. Također, kada su u pitanju jaja, postigli smo uspjeh za preradu B klase i siguran sam da smo sposobni da i taj dio prevladamo. Vjerujem to da smo sposobni da uskoro osiguramo i dozvolu za crveno meso. I tu smo duboko zagazili i skoro prešli i tu vodu i prepreka za nas više nema. Potrebno je još određeno vrijeme i važno je da stvorimo uvjete da bismo našim privrednicima otvorili vrata na sva tržišta. To je suština i onog što rade Vijeće ministara i Ministarstvo vanjske trgovine.

Šta očekujete od izbora na Kosovu i kako komentirate izjavu šefa kosovske diplomatije Behdžeta Pacolija da će novi premijer ukinuti takse? 

– Pa vjerovatno da do ukidanja taksi neće doći dok je izborni proces na Kosovu. Niko ne želi izgovoriti „ukidamo takse“, ali mislim da će nova administracija, ko god ona bila, biti pod velikim pritiskom, prije svega SAD i EU, i da se može očekivati, kako sada stoje stvari, da se ukinu takse. Za devet mjeseci, koliko su sankcije, mi smo na Kosovo izvezli nekoliko miliona KM, ali kosovski privrednici su, također, smanjili izvoz u BiH i on iznosi pet-šest miliona, što je zanemarivo. Tako smo spali na blizu 180 miliona obostrane razmjene.

Šarović: Mislim da članu Predsjedništva nije mjesto gdje se postrojava policija, to je zadatak drugih

Pročitajte više na: Dnevni Avaz Vijesti

Share This Post